Blagovijest, dan koji se obilježava 25. ožujka, nosi sa sobom značajno značenje u kršćanskoj tradiciji. Također poznat kao Dan Navještenja, Blagovijest je dan kada se slavi navještenje Djevice Marije o rođenju Isusa Krista, Božjeg Sina. No, zašto se baš ovaj dan naziva Blagovijesti?
Ime Blagovijest potječe iz riječi “blago” što znači “dobro” i “vijest” što znači “glas”. Stoga, Blagovijest predstavlja vijest o najvećem dobru koje je čovječanstvu doneseno – rođenje Spasitelja. U tom kontekstu, Blagovijest simbolizira svjetlost koja prožima tmine, donoseći nadu i radost.
U ličkim krajevima, gdje se tradicija i vjera stapaju s netaknutom prirodom, Blagovijest se doživljava na poseban način. Na taj dan, priroda se budi iz zimskog sna, dok se proljeće priprema za svoj veliki povratak. No, često je Blagovijest i dan promjenjivog vremena – dok se sunce smiješi s neba, oblaci brzo dolaze i donose kišu ili snijeg.
Uz to, Blagovijest je dan ispunjen starim izrekama i vjerovanjima. “Blagovist – na dvor smokvin list, goveda u obîst, riba na mrîst, a čobani u nesvîst” – ova izreka sugerira dinamične promjene koje dolaze s proljećem. Ovaj izraz nagovještava toplije vrijeme koje je karakteristično za dolazak proljeća.
Dok Blagovijest obasjava svjetlošću rođenja Isusa Krista, također nas podsjeća na proljetnu čaroliju koja se polako budi. U srcu zime, Blagovijest je znak nade, obnavljanja i novih početaka, podsjećajući nas na važnost vjere, nade i ljubavi u našim životima.
Najbolje iz Like / Foto: Pexels.com
