Odlukom Opće Skupštine Ujedinjenih naroda 2013. godine, 21. ožujka obilježava se Svjetski dan šuma, s ciljem podizanja svijesti o važnosti šuma. Potiču se lokalne, nacionalne i međunarodne aktivnosti kojima se promiče zaštita šuma. Šume pružaju brojne dobrobiti za ljude, od zdravstvenih, ekonomskih do socijalnih, one su neophodne za život na našem planetu i njihova vrijednost je neprocjenjiva.
Šume su biološki najraznovrsniji i jedan od najsloženijih ekosustava na kopnu u kojima živi više od 80% kopnenih vrsta životinja, biljaka i gljiva. One pokrivaju 30% Zemljine površine i izvor su čistog zraka i vode. Ključne su u borbi protiv klimatskih promjena kojih smo svakim danom sve svjesniji. Više o ovoj temi rekla nam je mr. sp. Mandica Dasović, dipl. ing. šum. iz Uprave šuma Gospić.
-Požarima, sušama i krčenjem, šume postaju sve ugroženije, a samim time ugrožena je i naša egzistencija. Šumski ekosustavi u Hrvatskoj prostiru se na 44 posto kopnene površine. Geografski položaj Hrvatske na tri biogeografske regije, kontinentalnoj, planinskoj i mediteranskoj, uvjetovao je iznimnu raznolikost staništa te je od ukupno četrnaest europskih šumskih tipova (prema EEA) u Hrvatskoj zastupljeno čak jedanaest. Temeljna načela hrvatskog šumarstva su potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i povećanjem stabilnosti i kvalitete gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. Iz šuma se kroz njegu i obnovu uvijek uzima manje drvne zalihe od prirasta kako bi se sačuvala prirodna ravnoteža.
Velika opasnost za šume, kako u svijetu tako i kod nas, su klimatske promjene čiji je utjecaj već jako vidljiv. One utječu na pojavu ekstremnih vremenskih pojava (oluje, vjetrovi, izrazito sušna razdoblja, velike količine oborina kratkom vremenskom razdoblju i sl.) gubitak biološke raznolikosti i zdravlje ljudi. Jedan od glavnih uzroka klimatskih promjena je intenzivna potrošnja fosilnih goriva koja svojim izgaranjem oslobađaju ugljikov dioksid, a on u povišenim koncentracijama najviše doprinosi globalnom zagrijavanju. Potrošnja fosilnih goriva te industrija, uzrok su 88 posto svih emisija stakleničkih plinova, a ostalih 12 posto uzrokovano je krčenjem šuma.
Klima je važan ekološki čimbenik koji utječe na rast i razvoj šuma te time određuje njenu strukturu, sastav vrsta, produktivnost i vitalnost. Klima se puno brže mijenja nego što se šumski ekosustavi mogu prilagoditi tim promjenama. Mnoge šumske zajednice pripadaju „klimatogenim zajednicama“, što znači da je upravo klima glavni čimbenik njihove rasprostranjenosti. Klimatske promjene i povezani ekstremni klimatski događaji već utječu na rast i stabilnost šumskih ekosustava u Europi i kod nas. Stabla fiziološki slabe, postaju podložna napadu bolesti i štetnika. Promjene temperature i izostanak niskih zimskih temperatura omogućuje brži razvoj šumskih štetnika koji mogu imati više generacija godišnje, čime se povećavaju i njihove štete.
Promjene na šumskim ekosustavima vidljive su i u našim ličkim šumama. Unatrag dvije godine na području šumarije Otočac zabilježena je pojava borovog četnjaka, a isto tako zabilježen je i na južnoj strani Velebita na 800mnv. Ovaj štetnik se do sad pojavljivao u priobalju i otocima, kod nas oko rijeke Zrmanje, ali povoljni vremenski uvjeti za njegov razvoj omogućili su mu da se proširi i na kontinentalni dio gdje ga do sad nije bilo. Dlačice gusjenica ovog štetnika izazivaju jako neugodne alergije kod ljudi.
Vjetar je glavni uzročnik prirodnih nepogoda velikih razmjera u šumama Europe. Izrazito velike štete vjetar je uzrokovao lani 19. srpnja na našim šumama kad je oštećeno i uništeno oko 3,7 milijuna m³ drvne mase, najviše u Slavoniji UŠP Vinkovci oko 3 milijuna, ističe mr. sp. Mandica Dasović i dodaje kako je opravdana zabrinutost proizlazi iz činjenice da se staništa mijenjaju te da se javljaju nove prijetnje šumama o kojima još nemamo dovoljno saznanja.
Najbolje iz Like
