25. veljače 2024.

Okrugli stol – korak dalje u razvijanju turističkog brenda Japodije i učvršćivanju suradnje zainteresiranih dionika

Treći okrugli stol o Japodiji, u organizaciji Strukovne podgrupe kulturnog turizma HGK ŽK Otočac, Muzeja Gacke i KUBS Baštinica održan 7. srpnja u velikoj dvorani HGK u Otočcu, još je jedan korak dalje, u razvijanju turističkog brenda Japodije i učvršćivanju suradnje zainteresiranih dionika. 

Poduži naziv okruglog stola „Japodija i turizam – Obogaćivanje iskustva posjetitelja integriranim pristupom“ već je jasno postavio okvire dijaloga sudionica panela, a to su bile doc. dr. Romana Lekić, v.d. pročelnica Odjela za turizam Veleučilišta Bernays, MidhadaMidžić, direktorica JU Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa iz Bihaća, i Snježana Bogdanić, kustosica Muzeja Gacke. Okrugli stol pozdravno je otvorila Irena Banić, poslovna tajnica Strukovne grupe turizma HGK ŽK Otočac, naglasivši da je u fokusu suradnja dviju destinacija koje baštine naslijeđe Japoda, Otočca i Bihaća, na umrežavanju turističke ponude vezane za Japode i poduzetništva, dok se uime partnerske Privredne komore Unsko-sanskog kantona nazočnima obratila predsjednica PK USK Sanela Sabljaković. Raspravu je potom moderirala prof. Manja Kostelac-Gomerčić, predsjednica Baštinice i Strukovne podgrupe kulturnog turizma HKG ŽK Otočac. 

Kako bi se ozbiljno razgovaralo o potencijalima i mogućnostima kulturno-povijesne baštine Japoda za razvoj poduzetništva, kao i o dosadašnjim iskustvima, potrebno je sagledati globalne turističke trendove – o Japodiji se više ne može govoriti u kontekstu konvencionalnog turizma već transformacijskog. Kako je pojasnila dr. sc. Romana Lekić, transformacijski turizam je oblik održivog turizma proizašao iz globalne koncepcije održivog razvoja, odnosno činjenice da uništavanje prirode radi sve većih potreba za energijom, sirovinama i prostorom ide pod ruku s iskorištavanjem čovjeka kojega moderna tehnologija nije oslobodila već učinila zamjenjivim dijelom stroja. 

– Iz moderne ekološke krize proizlazi transformacijski turizam kao svojevrsni fenomen i oblik iscjeljujuće industrije koji nudi mogućnosti i prilike za promjenu. Sada upravo lokalna zajednica postaje važan akter i kreator u oblikovanju drugačijeg održivog turizma na temelju svoje identitetske resursne osnove, a lokalno i socijalno poduzetništvo ima priliku ojačati i postati značajan faktor pomoću umrežavanja i partnerskih odnosa. Zdravstveni turizam (wellbeing i antistresni segment, toplice, wellness, razni kurativni i iscjeljujući aranžmani), „zeleni“ i „outdoor“ turizam, s oblicima kao što su parkovni, botanički, astronomski turizam, zajedno s kreativnim i tematiziranim oblicima smještaja koji su organski uklopljeni u krajolik, postaju hit. Ako se svemu pridoda priroda i organski uzgojena hrana, lokalna autentičnost i identitet, možemo reći da veliki dio naše zemlje može pokrenuti drugačiju ponudu koja tek sada dobiva svoju prepoznatljivost i posebnost, sažela je bit prof. Lekić. 

Nakon ovakvog uvoda sve tri sudionice samo su potvrdno mogle odgovoriti na pitanje može li kulturnopovijesno nasljeđe Japoda, koje baštine Otočac i Bihać na vrlo sličan način, biti podlogom za razvoj novih autentičnih kulturnih doživljaja. Istaknule su da su najčešće prve asocijacije na Japode uloga žene u japodskoj zajednici, ljepota, pažnja posvećivana estetici, unikatni i svevremenski nakit, poštivanje prirode, vode i šume, pokapanje obiteljskog blaga umjesto nasljeđivanja, gradine, nekropole, sojenice i tradicijske kućice, ogledanje duha mjesta u prapovijesnoj japodskoj arhitekturi.

Iz izlaganja sudionica vidljivo je da materijalna japodska baština ima vrlo sličnu sudbinu na području Otočca i Bihaća. Oba su područja u prošlosti doživjela intenzivno arheološko istraživanje prapovijesnih japodskih, vrlo bogatih nalazišta, također odnošenje mnoštva pronađenih različitih nalaza u muzeje u Zagrebu odnosno Sarajevu, rane pokušaje da se lokacije manjim dijelom urede i za pristup turista, ali su ubrzo svi lokaliteti prepušteni nebrizi, zapušteni, zarasli i neuređeni, teže dostupni i neatraktivni, samo mali broj pojedinačnih nalaza dobili su lokalni muzeji u Otočcu i Bihaću, a u svijesti lokalnog stanovništva Japodi su nepoznanica ili samo ime. No, čak i takva situacija daje puno razloga za optimizam. S obzirom da je put do uređenja lokaliteta na terenu vrlo dugotrajan i kompleksan, razgovaralo se o drugačijim mogućnostima.

Svijest i znanje lokalne zajednice presudan je element, smatra Midhada Midžić te dodaje da treba dodatno educirati širu zajednicu o Japodima kad god se ukaže prilika, u obrazovnom sustavu, u akademskim zajednicama, na strukovnim radionicama i da festival japodske kulture treba protegnuti na više gradova koji dijele baštinu Japoda. – U Bosni i Hercegovini, konkretno na području Unsko sanskog kantona, još uvijek nije dovoljno iskorištena činjenica da je narod Japoda živio na ovim područjima, nema dovoljno marketinške promocije, nema čak dovoljno educiranosti kod lokalnog stanovništva o porijeklu i postojanju ovog naroda, a kamoli da postoje suveniri na ovu temu. Da bi se sačuvao autentičan doživljaj, neminovna je saradnja lokalne zajednice, institucija kulture i turističkog sektora, kao i širenje svijesti lokalnog stanovništva o važnosti i vrijednosti kulturne baštine Japoda i mogućnosti koje nam pruža, posebno za razvoj turističke djelatnosti, rekla je direktorica Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa iz Bihaća. 

Govoreći o sadašnjim pomacima, kustosica Snježana Bogdanić osvrnula se na digitalnu storytelling platformu koju Muzej Gacke koristi u svom stalnom postavu, na izradu planskog dokumenta upravljanja kulturnom baštinom in situ i važan element toga plana, projekt arheološke topografije. Smatra da će baštinski projekt vezan za baštinu Japoda u sklopu međuregionalne suradnje biti test za stvarno djelovanje.

Bilo je govora i o mogućnostima razvoja novih itinerera i japodske rute, integriranju digitalnih tehnologija poput proširene i virtualne stvarnosti, a prof. Lekić izdvojila je ponajbolje primjere dobre prakse, resurse za interpretaciju i najučinkovitije vrste aktivnosti i strategija s obzirom na specifičnosti japodske kulturne baštine i ciljanu publiku. – Transformativni turizam je oblik kreativnog turizma. Turisti postaju sve više iskusni, sofisticirani, a putovanje i vlastiti doživljaji dio su i njihova osobnog razvoja i dizanja svijesti. Oni sve više žele iskusiti lokalnu kulturu i žele doznati o pravom identitetu mjesta kojeg posjećuju, pojasnila je prof. Lekić zašto dobar potez može biti kreiranje japodskog kampa u kojem bi se iskustveno doživjelo kako su Japodi živjeli, kako su se odijevali, hranili, kakva im je bila duhovnost i običaji plesa žena, ritualnog bacanja oružja u vodu, pogreba, prinošenja žrtava. Posebno je preporučila Forum teatar (Forum potlačenih) kao oblik dekonstrukcije. Sve su to resursi za interpretaciju i interaktivno uključivanje posjetitelja i turista, povezivanje s aktualnim problemima zaštite vode.

U panelu je sudjelovala i publika, a okupili su se zainteresirani slušatelji iz Zagreba, Požege, Gospića, Perušića, Otočca, od kojih su se mogli čuti brojni pozitivni komentari vezani uz Japodiju i poticajnost izlaganja prof. Lekić, a doznalo se i da se razvijaju još neki projekti s namjerom brendiranja Japodije koji svakako pružaju odličnu priliku za suradnju i razvoj. I ovaj se put htjelo dati prostora poduzetničkim idejama, a naglasak je bio na kozmetici i preparatima inspiriranima Japodijom. Tamara Jurković predstavila je miris Tiana (japodsko božanstvo šume), a Ivanka Đelilović prepoznatljivu kozmetičku paletu proizvoda Plasinia nadahnutih Gackom i Plasinom, pri čemu je izdvojena hranjiva krema s medom s obzirom da su Japodi koristili med u prehrani, liječenju i prirodnoj kozmetici.

Srpanj 2024. godine zabilježite u svoje kalendare jer nas dogodine očekuje još bolja i još sadržajnija Japodija.

(osvrt pripremilaStrukovna podgrupa kulturnog turizma ŽK Otočac; više na FB stranici Baštinica)

Snimku okruglog stola možete pogledati na poveznicama:

Japodija 2023 – 1. dio

Japodija 2023 – 2. dio

Japodija 2023 – dobra praksa